Ukupno prikaza stranice

subota, 27. lipnja 2015.

"Znaš, da je, Kacijola mostarac zvali bi ga Paljača, jerbo tako oni reču za kacijolu ...", "Lešto brže! Lešto brže!" prikide Govoruša Jablana "zakasni ćemo na pedesetdeveticu. Onda bi, da prostiš, morali na sedamdesettrojku a znaš da ona vozi Ogorje - Bidnić - Split, pa bi namisto u podne, da prostiš, u Split, tek u podnemanjekvarat pošli iz Muslina ...". "Meni još nije kjaro zbog radi čega idemo autobusom!??" "E moj Lulule. Zbog radi komoda. Oblejat ćemo se posli Stipe u Stipe Domovine, makar žujom, ako mu vino opet bidne kvasina." "Nema kvasine do Mučalove kvasine, nema vina do Mučalova vina" Antimon, ekspert za tekuću problematku podacrta ispravku netočnog navoda. "Antimone moj, da prostiš, Ti si oko i uvo moje za napit se. Eksperat najjači, ne samo u Vitrovu, nega i u Pribudama, Bračevićima, Milešini, Vrbi ..." "Zelovu, Potravlju, Satriću, Crivcu ..." proba nadopunit Govorušu Kvarta al Ante Mate Motike zvani Govoruša nastavi pobrajat " ... do Drniša, priko Solina, Klisa, Gornjeg Muća, Donjeg Ogorja, akoš asfaltom, Crivca, Čavoglava i Ružića ..." "Ćaća mu je bija cestar. Srića naša da nije poljar jerbo nije malo polja, pa neka i ralo nije taklo, polja su nisu ledine. Nabraja bi do sutra kaki je ..." sebi u bradu, šoto voće Jablan će. Maca i Turjun ko o čemu oni o kladijonici. Maca, pravim imenom Ante i prezimenom za koje niko ne viruje da je, da postoji, da nije zajebancija, Šupljoglav, Maca je Turjunu pojašnjava "novi sistem": "Samo triba imat kuna. I izdurat. Uzmeš niki jaki klub. Rećemo Bayern. Zašto veliki? Jerbo je uvik favorit i onda kad on igra X to ti je koeficijent četr. Metiš prvi put, rećemo, deset kuna. Faliješ, drago ti. Metiš drugi put, di god i s kim god da igra dvaest kuna opet na X. Faliješ drago ti. Metiš treću četrdeset i faliješ još ti draže. Metiš četvrtu osamdeset i usridu. Pogodiš X. Bayern igra jedan jedan. Kojeficijent 4. Metija si osamdeset i dobiješ tristadvadeset. Prije osamdeset metija si četrdeset plus dvadeset plus deset znači sveukupno stopedeset a u žep tristadvadeset. A zamisli dobitak na devetu utakmicu. Prva deset, druga dvadeset, treća četrdeset, četvrta osamdeset, peta stošezdeset, šesta tristadvadeset, sedma šestočetrdeset, osma iljadudvistaosamdeset, deveta dviiljadepetstošezdeset. Sveukupno si uložija ... .... petiljadastodeset kuna a sa devetom utakmicom koju je Bayern igra nerješeno ti dobiješ desetiljadadvistačetrdeset. Od desetiljadadvistačetrdeset odbi oni petiljadastodeset kuna i u skoro čistom dobitku si petiljadaistotrideset kuna, a toliko zaradiš u Čistoće u dva miseca". Turjun ga je pratija pozorno, opotija se prateć sve ote brojke i slova. "Je sistem ti je vrh. Prva liga. Samo, brte, nemoš bez ovaca do novaca. Ne bi ja smija riskirat tolki novac.  Šta da Bayern, mislim, šta da bilo koji klub koga odaberem igra deset, jedanajst puta bez nerješenog. Sićam se da je jenput Cibalija dvadesetitri odigrala bez nerješenog ... nemoš bez novaca do novaca"

Vitrovo
"Oblejat? Misliš otićemo na pivu/dvi/tri?" "Tako je Antimone moj, jerbo znaš onu, daprostiš, - ko nema ovaca nema ni novaca - ko se nije mašija Mande nenapija se bevande ..." "... nu ga kaki je napija se rakije ... nastavi Zeko". Udrili su u smij. 
Brale i napa. "Ne iđemo na Ajduka, jebavasjež! Čovk skoro umra od srca a vi umirete od smija. Brte, nije način". "Ajde Brale ne brboči, izbit ću ti ...""Samo probaj, jebatejež, probaj to reč, pa ću te oma nama spratit Kacijoli za cimera!". "Muči Brale! Muči! Bolje da se dogovorimo kako ćemo čovku uć. Nemeremo nas dvajst narupit u sobu. Tribamo se podilit u grupe po tri čovka, oto je, znači, sedam grupa, svaka grupa po deset minuti i ura će našem Kacijoli učas proletit". "Nikad od te nisam pametnije čuja, je te malo prči matematka, ali Zeko moj, nisi ti zaludu tuka more jedanajst godina." "Naučija Zeko šta je utisno! Bar da je i s Marinkom tako bilo". Opet svi udrili usmij. I Mučalo se nasmija. Uvik mu je bilo smišno to šta je Zeko svoju ženu Maru zva Marinko. Odmilja.
Oto je bilo prvo šta se čulo od njega zadnji petnajst minuti koliko su brenzavali nizabrdo put autobusne postaje. "Samo mi iz Vitrova meremo čoviku na, Božemiprosti, bolničku postelju, smijuć se ...".
Sitija se Ivan Ćaće opet. Nikad mu ništa. Ni fibru. Zna bi, ritko kada, podbočit bubrige i izvinut leđa da isporavi kičmu. Nikad u doktora. Ni, Bogu fala, doktora Njemu. Mater je bila druga priča. Žemsko ka žemsko. Bila je Ona zdrava, ali ...

Mater
Nije čuja graju, smij. Nije sinja ni da su pet minuti do postaje. Čuja je Mater. Pokoj Joj duši. Ive Njegova. Udata Jukić a po divojačku Prka. Umrla je poza Ćaćom nije ni tri miseca prošlo. Ne od tuge i žalosti ol bolesti. Oša Njen Ante pa šta će Ona više ovdi. Niko Je ne triba, Ivan Njen je svoj čovk. Ćaća dviidevete u treći misec, Mater dviidevete ukraj petog. Ivan osta sam. Je se Selo našlo. Vitrovo je nadaleko, pa i u Grad, poznato po tome kako se pomažu, kako se nađu jedno drugom, dadnu ruke, pripodmetnu leđa. Ipak, Ivan je osta sam. I ono malo što je govorija više nije ima s kime. Materi bi reka dobro jutro Majo, Ćaći bi reka iđem ja i oša bi. Često se znala zatrčat za Njime i štopat ga za popravit mu kolet, obrisat ono šta je samo Ona vidila, reć mu da ne zaboravi kupit Faksa ili da ako u autobusu trevi Iku Matina da mu reče da dođe po sir za tri dana i neka reče materi da će bit bar pet litara varenke. Uzmi, ako se sitiš, zeru ljute paprke za ujuvu, lešat ću ti sutra kokoš. Metit ću ti i krumpir dva, neka Ćaća grinta.

uprćene konistrom
Ka da film gleda sićanja su navirala. Mater bi se digla, pomuzla koze, bacila kokošima, ošla dalje od Doma noseć stap i mećaju i izmela pet litara mlika, pokupila maslo u emajlcelje trolitrenjak, mlaćenicu odvojila u bocu za Ćaću i bocu za Ivana, napravila lušiju za nakiselit šporku robu koje bi se uvik udan nakupilo bar maštil, dva, uzela kruva ispo peke, fetu u žep traverše, po fete izila, sve sa nogu, zalivajuć varenkom, zategla šudar i uprtila se konistrom. Ošla bi po Anu i šnjomen zazvala Maru i njizi tri bi se, lešto brže, uputile Ubrdo, u grozje. Do obida, do ure, sašle bi i uzašle i po pet puta. Modrine bi im bile mokre, opoćene, skoro ka i šudari.  U konistru bi stalo i dvaipo varićaka grozja. Al mogle su. Tovar oto nebi. Ondak bi se Mater plahnila, prisvukla i, ka da je sad iz postelje, razbacala po kužini. Siniju bi, najčistiju na svitu, obrisala mokrom pa suvom krpom, špaker, neka je lito i vanka triest u ladu, natrpala grabovinom tuta forca, zamisila tisto za kruv za ispo peke, zamisila tisto za pogaču, metila dva lonca za lešat kupus, lešat kokoš, usikla komad pancete ...

__________________________________________________________

RJEČNIK

lešto brže - izraz nastao "gutanjem" slova u frazi "leti što brže"; požuri, na vrat/nanos, brže/bolje
namisto - umjesto
kjaro (tal. ciaro) - jasno, bistro
oblejat - napiti se, izopijati se
omanama - odmah, istog trena
poljar - čuvar seoskih polja (plaćen, po dogovoru, najčešće žitom)
šoto voće (tal. sotto voce) - tiho, ispod glasa, u pola glasa
bidne - bude
ne brboči - ne govori gluposti, ne baljezgaj
spratiti - poslati, uputiti, ispratiti
narupit - nahrupit, nagrnuti, navaliti
isporavi - ispravi, popravi
sinja - primjetio, uočio, označio
poza - poslije
ol, oli - ili
štopat - zaustaviti
kolet - okovratnik, kragna
varenka, varenika - svježe pomuženo mlijeko
lešat - skuhati
grinta - zanovijeta, prigovara, gunđa
stap - drvena posuda za "mest"  ukiseljeno mlijeko - pravljenje masla
mećaja - drvena drška kojom bi se "tuklo" ukiseljeno mlijeko u stapu
mlaćenica - preostala količina mlijeka (koje se nije "umaslilo") u stapu
lušija - lug (pepeo) spremljen u tanku  platnenu vrećicu koji se drži u vreloj vodi zajedno s odjećom za pranje - zamjena za deterdžent
šporku - prljavu
maštil - drvena ili metalna, danas najčešče plastična posuda kosih stijenki (dno duplo manjeg promjera od otvora) sa dvi ili tri ručke ("uva")
feta, veta - šnita
žep - džep
traverše - pregače
šudar - dio ženske narodne nošnje, ženska marama preko ramena
konistra - pletena košara od šiblja sa dvije ručke koja je služila za nošenje voća i povrća, pa i prodaju kruha. U konistri je i nevjesta nosila dotu (miraz). Nosilo se i do osam konistri dote.
grozje - grožđe
modrine - suknena šotana
šotana - podsuknja koja seže do gležnja
varićak - drvena posuda za žito (oko osam kilograma), stara mjera
plahnila - na brzinu oprala lice, vrat, pazuhe
sinija - niski okrugli, drveni stol za objedovanje
špaker, špaher, šporet - štednjak