U GLAVI VITROVO A USRCU OGORJE, NEOGRANČENO AL U GRANCAMA
"... nemoš sve i da oš. I u školu i u polje. Knjigu, dok čuvaš blago, i nekako. Al dođe ti pastir drugi za na šije il još gore, nu me berlava, šta gore, bolje!, pastirca za gonjanje. Kakoš unda knjigu čitat il šta zapametit. Unda utrka magaradi! A to van moran ispričat! Ima san tetku šta je imala Juru, al nije imala tovara pa Jure od puste želje se su nami trkat, nije moga ništa doli mašit se koze. Šta je oto bilo smišno. Jašija Jure ki John Wayne. Nije nikad dobija al ritko bi bija zadnji ... Unda, nađeš liticu. Naperiš sebi sve ki i doma, često bolje nega doma: misto za oganj, misto za leć, misto za ostavit stvari. Tu bi se krili od kiše i sunca i ... lipo mi isto ditinjstvo bilo ... A ritki su van taki ka šta je naš Željko ..." "Mislite na Keruma?" upita ga Frane "Je! Je moj Vrane. On van je iz Radunića. Oto mater jednon u sto godin rađa. Ma šta usto. Uiljadu! Bija je još jedan Kerum. Tonći, pokoj mu duši. Oni šta je smišno crta ... "Berekin" šta je ima." "Karikaturista." pomogne mu sinjanin, Danijel. "Je! Oto!" zafalan mu Kacijola pogledon. "Uvik me čudlo šta "Berekinu" nije da ime uncut. Dođe mu na isto al je rič kakvon mu se mater i ćaća služu. Ima njizi još znamenti.
Iako su ogorski i vitrovački tako blizon, Jukići iz Ogorja nemaju veze s našin iz Vitrova. Bašići (moji), Topići, Boko, Jurići. Unda, Muslimi, Delići, Grubišići, Bilići, Marasi, Elezi, Maleši. Unda Šimići, Filipovići, Rađe sve su oto ogorjani ...Nomralno ima njizi prikonekoliko još al ko bi ji sve popamtija. Moj ćaća Prtokalo je još ka dite sa didom mi Lukom otra u Vitrovo al meni van je u glavi Vitrovo a u srcu Ogorje. Neogrančeno al u grancama."
"Kako ste to rekli?" "Dozgovorili smo da me možete zvati loncom samo me nemojte razbit i nemojte mi govoriti vi. Molin te Danijele prikini me vivkat! Kako je Vrane, omanama, prikinija ..." "Rekli ste protkalo ..." "Prtokalo! Ćaćin mi oto nadimak bija jerbo je najvolija naranču a u ono vrimem prija iljadu godina, kad je On bija dite, zna bi niki ljubušak dotravat u Ogorje naranče za prodavat. Ti ljubušak je njizi zva prtokala a kako i ogorjani nisu nikad ni vidli ni čuli zanj tako su i i oni zvali. Ćaća je, štaš dite, po cilu godinu čeka kad će on doć da izi jednu pa bi često pita mater i ćaću kaće prtokala i tako dobija i ime, nadmak oću reć. Naranče su van onda bile tako ritke i tako skupe da i se bilužilo, jerbo odnit čovku naranču na dar to je bilo nešta velko ... (" ... nu, opet me stislo u vrat i boli uprsa. Opeta pritisak u ušiman i u potiljku. A i jutros mi govna krvava. Su sukrvicon. Hemerojidi garant. Obavija sam oni test na okrutno krvare ... Božemiprosti, na okultno krvarenje, pa je bilo sve ured ... hemeroidi garant. Iako nikad nije bilo krvi priko četr dana ... i volko ... i tlak je ovo ... garant ... ma neću je ni zvat niti ću njojzi ..." promisli Kacijola a nakon šta je prvo pomislija otić sestri i uzet štagod za smirenje. "... samon da se smirin ... upriču s ljudiman ... saće i moji doć garant ... vrime in je više za obać me) ... " ... rećemo, Ogorje, nekad davno, dviiljadedesete ..." nastavi Kacijola razgovor tri srčana bolesnika u sobi dva na peton katu KBCa Križine, Split, Rvacka, Europa:
"ček, ček ... najgora dviidvanajsta ... tolko sniga napadalo ... nisi in moga doć. Sedan, osan dana nikud oni a niko ni njiman. U Ogorju Donjem ima Konzum srićom, pa nisu pomrli od glada a niki su i do Muća prtili kroz snig po brašno i po vodu jer su in tu metili cisternu. Eto ako nevirujete mogu van pokazat Slobodnu iz dviiljadeipete koju san novu, neotvorenu naša u škovace i sačuva jerbo jon je jedan naslov bija "Ogorje ka Pohorje". I oni govoru da su in kuće do krova zatrpane snigon, onda govoru o divičanskoj prirodi ni sat vrimena od grada i još kako se spušćaju vrićama niz brig ... kako su in agregat i bunar struja i voda i ... da se malo sitin ... e, kako se imalo skije šta su ji napravili od samara, kako su in krumpiri veliki ka postol ..."
"Pa ti samo o Ogorju. Ja što znadem znadem za dernek za Svetoga Juru i prilipu im crkvu a evo sad mogu izguglirati šta god poželiš pa možeš guštat uru, dvi, bilo u slikama bilo u video ili tekstu o Ogorju ... da vidimo ...". Danijel će koji je ima laptop. Vidija je Kacijola reklamu za najmit TV - dvaest kuna na dan, vidija je Franu šta je ima pametni mobitel pa često unj zurija, a počesto se i smija ... "Neka, sad će vižite ... poslin ćemo ... prija nega zaspemo ..." "Možeš Stipe i na moj mobitel kad god oćeš. Oprosti, al moram te upitat šta je reć da ti nemaš mobitel?" "Nema ga niko iz Vitrova. Nemoš signal ujtit a da ga imamo samo kad u bili svit odemo ne isplati nan se. Probavali oni iz VIPa, i iz Tele2, al ništa. Da nešto neda signalu doć. Čin Vitrovu na triest metar priđeš adijo baraka!"
Šuti mala, ništa ne govori
Kad san malu po ogradi gona
Iako su ogorski i vitrovački tako blizon, Jukići iz Ogorja nemaju veze s našin iz Vitrova. Bašići (moji), Topići, Boko, Jurići. Unda, Muslimi, Delići, Grubišići, Bilići, Marasi, Elezi, Maleši. Unda Šimići, Filipovići, Rađe sve su oto ogorjani ...Nomralno ima njizi prikonekoliko još al ko bi ji sve popamtija. Moj ćaća Prtokalo je još ka dite sa didom mi Lukom otra u Vitrovo al meni van je u glavi Vitrovo a u srcu Ogorje. Neogrančeno al u grancama."
![]() |
| Ogorje, crkva Svetog Jure |
"Kako ste to rekli?" "Dozgovorili smo da me možete zvati loncom samo me nemojte razbit i nemojte mi govoriti vi. Molin te Danijele prikini me vivkat! Kako je Vrane, omanama, prikinija ..." "Rekli ste protkalo ..." "Prtokalo! Ćaćin mi oto nadimak bija jerbo je najvolija naranču a u ono vrimem prija iljadu godina, kad je On bija dite, zna bi niki ljubušak dotravat u Ogorje naranče za prodavat. Ti ljubušak je njizi zva prtokala a kako i ogorjani nisu nikad ni vidli ni čuli zanj tako su i i oni zvali. Ćaća je, štaš dite, po cilu godinu čeka kad će on doć da izi jednu pa bi često pita mater i ćaću kaće prtokala i tako dobija i ime, nadmak oću reć. Naranče su van onda bile tako ritke i tako skupe da i se bilužilo, jerbo odnit čovku naranču na dar to je bilo nešta velko ... (" ... nu, opet me stislo u vrat i boli uprsa. Opeta pritisak u ušiman i u potiljku. A i jutros mi govna krvava. Su sukrvicon. Hemerojidi garant. Obavija sam oni test na okrutno krvare ... Božemiprosti, na okultno krvarenje, pa je bilo sve ured ... hemeroidi garant. Iako nikad nije bilo krvi priko četr dana ... i volko ... i tlak je ovo ... garant ... ma neću je ni zvat niti ću njojzi ..." promisli Kacijola a nakon šta je prvo pomislija otić sestri i uzet štagod za smirenje. "... samon da se smirin ... upriču s ljudiman ... saće i moji doć garant ... vrime in je više za obać me) ... " ... rećemo, Ogorje, nekad davno, dviiljadedesete ..." nastavi Kacijola razgovor tri srčana bolesnika u sobi dva na peton katu KBCa Križine, Split, Rvacka, Europa:
![]() |
| Ogorje, nekad davno, dviiljadedesete ... |
![]() |
| dviiljadedvaneste pa snig ... samo taki |
![]() |
| Puzići pod snigon |
![]() |
| Ogorje pod snigon |
![]() |
| snig po Mamićin |
![]() |
| snig po Polači |
"Dvaesitrećeg travnja, na Svetoga Juru ol šta bi popi rekli Svetoga Juraja, najlipši je i najveći dernek ...". Govor mu, pa i misli, prikinu kucanje na vrata. Muško. Triput muško, jako. Pripade i. "Naprid Baja šta ne voliš jaja!" poradovan Kacijola omanama nogama s kreveta. Ušlo nji pet. Ka da su se dogovorli kaće i kakoće svi uglas "Zdravi bili!". Neka je to spliski pozdrav al valjda su svi pomislili da je najprimjereniji kad ulaziš bolesnima. "Kako si zna da san ja?" "A komen drugo kad kuca se vrata bidna tresu s dovratkon skupa?". "Lipo je počelo. Šalon." pomisli Mučalo i raširi ruke da zagrli Kacijolu. Al triba stat ured. Prvi ga se ujitija koji je i prvi uša. Baja. Medvidina. "Sitija se biće da triba pomalo šnjimen. Baja šta ništa ne zna pomalo evo grli Stipu našeg ka šta bi grlija i dite svoje ... da ga ima".
"Lipi moj Mučalo! A kako ti guvno!" kad se Baja maka u stranu krenu Kacijola Mučalu. "Marinko moja! Zeko! Zekin! A da ko će nega ko mi najbliži i najdraži! A di su drugi? Kaće oni?" "Nevirujen da će skoro a more bit i zaglavu. U Stipe Domovine su." "A unda i neću danas vidit. Nema veze. Ima dana i sutra. Ajte, sidte, smistite se." Po domaćinsku, a volija je bit domaćin, puno volija."Kako si? Šta ti bilo?" "Bilo mi pod pazuhon di ni sunce nesmi od smrada ...". Udri u smij. "Stipe naš lipi. Zajebaji se ti samon. Oto znači da si zdrav ..." "Zdrav san duhon ne baš tilon ..." "Pa šta velu? Šta govoru? Šta je bilo pa te sorlo?" "Vodu me ka sinkopu. To ti dođe, ka, pa si unesvist jerbo ti na sekund sekunde nije došlo krvi u mozak. Ka nije srce šta je tek mišić, pumpa, pumpalo dovoljno krvi ..."
"Stoput san ti rekla: Kacijola ne daji krv a ti zbog slobodni dana ..." "Nikad. Muškarčevo je oto dat i krvi ispod vrata a i iz žile kada triba ..." "Dobro. Dobro. Ne se uzbuđivat. Donla san ti robu za obuć se. Pižamu, tutu, dvi majce, dvoje mudante. Donla san ti i duvana nezapalijagadaBogda! Nisan ni šlape zaboravla ..." "Zeko, znan zašta Mučalo muči, ali da tebe još nisan čuja ..." "A Stipe moj. Štaš čut ... evo čekan svaki dan kad će me poslat doma. Sviman nan u Škver sikira za vraton. DIV mete li ga mete ..." "Zekin! Kako ti oni bubrig šta ga nemaš? Iđe li na sudu dobro?" "Kacijola nemoj me zajebavat. U bolinici si, kolko ... ni dvanajst uri, šta se moglo desit u međuvrimenu?" "Ma to on samo da ima šta laprdat, jerbo znaš njega ako nije o spizi il Ajduku nema ti on šta za reć ..." "Je dobro veliš moj Zeko. Nemam šta za reć al iman šta za napisat. Nu je, slušaj, zove se, a da kakoće: Kacijolina pisma." Pročistija je grlo ki operni pivač prija nego stupi na scenu, puva prsiman ki kovačkom mišnom, jezikon mrvu obliza ka suva mu usta, isporavio se i počeja čitat papir koji je izdavija iz žepa bolničke svitloplave pižame.
Bez da je iko išta reka, bez da je iko ikom reka "Muči! Šuti! Ništa ne govori!" svi ušutu. Pa i oni šta su došli Danijela i Franu obać. Žena Danijelova i sin mu šta su potegli iz Sinja. Franina žena i sin mu i još tri, biće prijatelja šta nisu tribali potezat, nega samo doć iz Splita. "Nije dobro. Nikad ga nisan vidija u vakon raspoloženju!" promisli Mučalo. "Pisma? Aj da su gradele ..." promisli Zeko. "Bidan. Straj me bogami zanj. I nu mu očiju kako blište, ka da je na nečemen!" promisli Marinko. Baji isto teško došlo "Samo ti meni ozdravi pa ćemon skupa pisat pisme ka šta smo se nekad skupa tukli!". Zekin je isto nešta mislija. Kako će ga meknit ženi čim se vratu doma. Omanama.
___________________________________________________________"Lipi moj Mučalo! A kako ti guvno!" kad se Baja maka u stranu krenu Kacijola Mučalu. "Marinko moja! Zeko! Zekin! A da ko će nega ko mi najbliži i najdraži! A di su drugi? Kaće oni?" "Nevirujen da će skoro a more bit i zaglavu. U Stipe Domovine su." "A unda i neću danas vidit. Nema veze. Ima dana i sutra. Ajte, sidte, smistite se." Po domaćinsku, a volija je bit domaćin, puno volija."Kako si? Šta ti bilo?" "Bilo mi pod pazuhon di ni sunce nesmi od smrada ...". Udri u smij. "Stipe naš lipi. Zajebaji se ti samon. Oto znači da si zdrav ..." "Zdrav san duhon ne baš tilon ..." "Pa šta velu? Šta govoru? Šta je bilo pa te sorlo?" "Vodu me ka sinkopu. To ti dođe, ka, pa si unesvist jerbo ti na sekund sekunde nije došlo krvi u mozak. Ka nije srce šta je tek mišić, pumpa, pumpalo dovoljno krvi ..."
![]() |
| Mučalovo gumno, Vitrovo |
Bez da je iko išta reka, bez da je iko ikom reka "Muči! Šuti! Ništa ne govori!" svi ušutu. Pa i oni šta su došli Danijela i Franu obać. Žena Danijelova i sin mu šta su potegli iz Sinja. Franina žena i sin mu i još tri, biće prijatelja šta nisu tribali potezat, nega samo doć iz Splita. "Nije dobro. Nikad ga nisan vidija u vakon raspoloženju!" promisli Mučalo. "Pisma? Aj da su gradele ..." promisli Zeko. "Bidan. Straj me bogami zanj. I nu mu očiju kako blište, ka da je na nečemen!" promisli Marinko. Baji isto teško došlo "Samo ti meni ozdravi pa ćemon skupa pisat pisme ka šta smo se nekad skupa tukli!". Zekin je isto nešta mislija. Kako će ga meknit ženi čim se vratu doma. Omanama.
Kacijolina pisma
Radeć svoj posa
umivajuć Grad
mičuć
mu krmelj iz očiju
pokoju
dlaku šta mu iz nosa viri
a znaju i izrest i povirit više iz liva nega desnog Mu uva
mi
škavacini
redimo van Ga.
Ostrižemo i nokte Mu a i crno ispod njizi maknemo.
A Grad naresta. I privelik. Ima tu posla.
Moga
bi u NBA tamo di dicu svoju je sla i slaće
koliki
je.
I sram
ga i stid bilo neuredna.
Jutron,
danju, a mrakon se, srića, slabije vidi.
Počešljamo ga isto. Razdiljak napravimo.
Češljeviman šta su moderni, iz Njemačke, i stalno se vrtu.
U onoj našoj vodi nema cukra. Pa je i zdraviji.
Škavacini
Neloša nan plaća
za
skidanje
sa od Grada mudanata maća
pa bi
svi sad tili, sad svi skoro oće
u Čistoće.
Bar
noću ulice, usrid dana pazar ol peškariju, da moče
Il one
tragove na asfaltu šta pravu oni šta pribrzo vozu pa prikoče.
Svi bi
sada tili skidat pocrnile žvake sa tleja.
Komtejnere pravac Karepovac svaki bi - ja bi se zakleja!
Oni šta su su obrazovani, belece i fini
šta bi in spod
časti bilo bit škavacini
oni bi čekali prigodu
za biljeteri bit u javnu zahodu.
RJEČNIK
nemoš - ne možeš
oš - oćeš
blago - stoka
šija, šijavica - stara igra za dva i više igrače gdje se
pokušava pogoditi zbroj ispruženih prstiju jedne šake
berlav - zaostao u razvoju, blesav, nepametan
berlav - zaostao u razvoju, blesav, nepametan
gonjanje, gonanje, valjuška - arhaični obredni čin inicijacije, bez uvrede
za dijevojku jer se imala pravo "gonjati" s mladićem za kojega se
hoće udati. Međutim, mladići nisu gonjali samo one djevojke koje su mislili
ženiti. Naprotiv, gonjali su se sa svim djevojkama, a posebno su posezali za
onim oholima, kojima su, na taj način, željeli pokazati svoju fizičku
superiornost. Naime, gonjanje je znalo biti i vrlo grubo pa su ga se djevojke
bojale, jer su često iz tih "ljubavnih" okršaja izlazile ogrebane, u
modricama i poderanih košulja (štipane su, čupane, otimano im je pletivo). Tako
je čak i svećenik s oltara znao opominjati seoske mladiće u nastojanju da ih
odvrati od toga. Iz "gonjanja" iskristalizirali su se odnosi među
pojedinim parovima pa bi se onda gonjali samo njih dvoje. Sam glagol gonjati
bio je tabuiziran i spadao je u sramotne riječi tj. predmnijevao je
seksualnost. U kijevskom kraju je zabilježeno gonjanje i u pjesmi stihovima:
Šuti mala, ništa ne govori
gona san te kano kravu voli!
Kad san malu po ogradi gona
vako mi je govorila ona:
gonjaj mali nećeš se pomoći
iman gaće nemoš do nje doći
kakoš - kako ćeš
zapametit - zapamtiti, naučiti
mašit, mašiti - primiti, uhvatiti, uzeti, dohvatiti, posegnuti
naperiš - namjestiš, urediš
oganj - vatra na otvorenom, plamen
berekin - mangup, šaljivac, vragolan, nestaško, lukavac, huncut
uncut, funcut, huncut - mangup, šaljivac, vragolan, nestaško, lukavac
zapametit - zapamtiti, naučiti
mašit, mašiti - primiti, uhvatiti, uzeti, dohvatiti, posegnuti
naperiš - namjestiš, urediš
oganj - vatra na otvorenom, plamen
berekin - mangup, šaljivac, vragolan, nestaško, lukavac, huncut
uncut, funcut, huncut - mangup, šaljivac, vragolan, nestaško, lukavac
omanama - odmah, u isti čas, u isti tren, hitno
njizi - njih
izi - pojede
bilužilo - obilježavalo, zabilježavalo, pisalo
samar - tovarno sedlo za magarca, mulu, mazgu pa i konja
postol - cipela
samar - tovarno sedlo za magarca, mulu, mazgu pa i konja
postol - cipela
guštat - uživati
unj - u njega
zurija - netremice gledao, gledao bez prestanka
vižite - posjete
ujtit - uhvatiti
adijo baraka - fraza za loš završetak nečega
kacijola, kaciola, kacjol - kutlača, kutljača, kutal, karcivola, kačica, zaimača, šeflja, šefla, šefarka, šeflenka, paljak, grabilica, grabljača
gumno, guvno, arman - mjesto za vršenje (mlaćenje) žita zaravnjene, glatke površine, kružna ili (rijetko) pravokutna oblika. Nalazi se na otvorenom prostoru. Na gumnu se žito ručno mlati (cijepom) ili se vrši stokom (konj, vol, mazga) koja je vezana za stup u sredini gumna (stožer). Gumna su često korištena za okupljanja pa i za ples.
kaće - kada će
tuta - trenerka
šlape - papuče
šnjimen - s njim
laprdat - pričati gluposti
izrest - izrasti
meknit, metnit - staviti
ostrižemo - odsječemo nožicama, ošišamo
naresta - narastao
cukar - šećer
mudante - donje gaće, gaćice
maća - mrlja, fleka
tlej - pod
belece - ljepote, divote
biljeteri - prodavači ulaznica
unj - u njega
zurija - netremice gledao, gledao bez prestanka
vižite - posjete
ujtit - uhvatiti
adijo baraka - fraza za loš završetak nečega
kacijola, kaciola, kacjol - kutlača, kutljača, kutal, karcivola, kačica, zaimača, šeflja, šefla, šefarka, šeflenka, paljak, grabilica, grabljača
gumno, guvno, arman - mjesto za vršenje (mlaćenje) žita zaravnjene, glatke površine, kružna ili (rijetko) pravokutna oblika. Nalazi se na otvorenom prostoru. Na gumnu se žito ručno mlati (cijepom) ili se vrši stokom (konj, vol, mazga) koja je vezana za stup u sredini gumna (stožer). Gumna su često korištena za okupljanja pa i za ples.
kaće - kada će
tuta - trenerka
šlape - papuče
šnjimen - s njim
laprdat - pričati gluposti
izrest - izrasti
meknit, metnit - staviti
ostrižemo - odsječemo nožicama, ošišamo
naresta - narastao
cukar - šećer
mudante - donje gaće, gaćice
maća - mrlja, fleka
tlej - pod
belece - ljepote, divote
biljeteri - prodavači ulaznica













