NI ŠOTANE NI ŠUDARA

Nigdi!?! Nigdi niko nije ništa ubilužija o njiman!?! Nije Ivan moga virovat. "Dobro šta o meni ništa ne piše." mislija je "Mal sam čovk, tek mi  sedam. Al da o Ćaći ništa!?! O Materi!?! Ćaća mu Ante, šta zvali su ga Rašeto, bija je sviman poznat. A ako znaš za Ćaću moraš i za Ivu mi mater najbolju maju na svitu ...".

Ante Jukić, Turine mali, u Vitrovo je doša su Ćaćom i Materom još iljadučeteresitreće. Niko mu nija bija ni u ustašama ol domobranim ol ... ma ni u koju monturu, al su isto utekli prid partizanima jerbo su oni bili "od đavla dica", "komunisti - to su ti oni šta ne viruju u Boga!, "tute se nezna koji koga, daprostiš," "gladni, sve izidoše, izišće ti i meć iz korta", "di god prođu goru crkve, goru samostani", "punu jame i vrtače ubivenim, pune su i škrape", "nosu sobom četvrtaču". "Dobar glas daleko se čuje." reka je Ivan Turina Jukić. "Mereš se alalit s Tijaricom. Iđemo ubrdo. Svilaji našoj." 

Svilaja

Utekli partizanima. I Tijarici svojoj utekli. Ivan, dida Ivanov, tovara za ular, pozanjim tovar, priko kvarte na njemu, antrešelj mu Ante, pa onda Mater šta je za konop vukla jarca i kozu.
Bidni tovar ima je šta i ponit. Umalo svu Jukića imovinu: pivac su tri kokoši u skrinji probužanoj više puta da mogu beštije disat, skrinja su robom i bjankarijom, tri stapa, varićak šence, varićak kokuruza, dvi oke soli, demežana su pet litri petroulja, ožeg, mašce, dvi motke, mašklin, lopatu, mašur... Nije bidan bija angir da je moga, al moga je. Okoprčan je to tovar bija al isto je mali Ante bija na sigurnu mistu.
Anjcuk je Ivan jedini obuka. I dobro mu sta. Parija je drugi čovk. A i bija je drugi čovk. Umelo ga. Satralo. Da se oto nebi vidilo zaojka je ka samo zase:

Oj dođi đavle i ponesi ralo

i kod nas je malo kiše palo

"Prva pa Tijarička! Tako mora bit. Sad mogu bilo koju." pomisli i nastavi:

Oj mene mater rodila u petak

po pameti ja sam izuzetak.

Oj nema meni do moje Svilaje

di vuk vije a lisica laje.

Oj pršutu alaj si baraba

pečenico nisi ni ti slaba. Oj!

I, omanama, ka za pripiranje, namislija jednu:

Oj Tijarico Bog ti nisam reka

U Vitrovu biće moja peka. Oj!

tovar

Šumarci hrasta i šume bukve. Kamen pa stina. Stina pa kamen. Svilaja. Sinja je i smrčak, i puharu i kračun. Stali su marendat, zeru divence i kruva ispod peke, a i da Žena ubere šta ... smrčke šta ubere će skuvat, njizi ne smiš sirove a volili su ji sparit sa šparogama ili bi u tavu s mladom kapulom isikli tri/četr, prodinstali, umutili tri/četr jaja s mlikom, bacili tri lista blitve i zeru pancete i kuš lipšu marendu. Puhara je bilo puno više vrsti nego smrčka: golema, smeđa, kruškasta, tikvasta, mala, ćelava, smrdljiva, bodljikava i sluzava. Anti svomen Mater je najvolila spremit goleme. Najlišpe su im bile pržene na zeru masla i onda jih na fetu pripečena kruva ol pogače su zeru bila luka i mrvu ulja. Pričalo se po Tijarici da je u Liki niki čovk ubra puharu tešku osam kila i stočeteresipet centi u klobuku. Za nevrovat! Cilom selu dosta za marendat.
Kračuna ako bi ubra, rećemo, pet komada, naranija bi cilu familju. Njizi se kiselilo u blažoj kvasini koju bi pomišali s vodom, tu mišancu posolili, metili bibera i češnjaka i eto ti spize za kadgod. Kračun ne voli drveće pa ga je lako nać po livadama. Nešti, sagneš se za skupit suvaraka, sagneš se zanaložit vatru, sagneš se za ubrat kračuna. Sagneš se triput i nabubaš se da idan traje sitost. 

Utekli su svima. Svima osim vitru. Vitru nemoš uteć. Napose u Vitrovu. A šta misliš zbog radi čega se Vitrovo Vitrovo zove. Suvo, gnjilo, toplo i vlažno jugo. Refulasta  i vedra i škura bura. I tramuntana. I levanat. Svi bi se u Vitrovu našli. Ki pilići pod kvočkina krila, ki prajci kad ji "Guc moj! Guc! Guc!" na korto vabiš. Nije u Vitrovu Bog dragi, Božemiprosti, drža muvu u ambaru, nije bija škrte ruke. Dariva je Bog dragi, Božemiprosti, Vitrovo i pulentom, burinom, na lito mu sla maestral, dotrava je sa mora i oštro, i itnija bi se lebićem koji bi učas lebićadom posta ...

Svilaja

Utekli su. Dvanajs sati oda. 

Na vrata od Vitrova koje je tada imalo dvaestipet dimova dočeka ji rodijak Juretina. "Turina moj. Ajmo šmenom. Kako sam ti i obeta, je zeru usmrs, al nit je najlišpa u Vitrovu a nit najmanja." Došli su prid kuću. Sad njiov Dom. Nije im puno tribalo od Tijarice. Dvanajs sati oda.

"Bog dili pamet a adžija čorbu. Vidim zaresla u akšaru. Neka. Navrniću je. Odrnu joj metit.". Kad je vidija prazan ambar pomislija je zaojkat "Teško ti je kućnoj stopanjici kad nestane masla u žarici. Još je teže kućnom gospodaru kad nestane žita u ambaru. Oj". Nije. Napunićega lešto brže. Uzeja je motku. Omanama.

vrancuzca

__________________________________________________________

RJEČNIK

šotana - suknja od debelo valjanog sukna, dio splitske nošnje, donja suknja s čipkom, podsuknja od pamučnog platna što seže do gležnja
šudar - marama, rubac, dio narodne nošnje, ženska marama preko ramena
ubilužija - ubilježio, zabilježio, zapisao

rašeto - vrsta rešeta (sita) od slame, pomagalo u kuhinji (kod prosijavanja brašna) i poljoprivrednim radovima (kod prosijavanja žita)  mrežastog, rupičastog dna
turina (korun, kukuruška, kurelja, kureljica, ovaljina, paćalica, paćura, šuvela, sturina) - drvenasti dio kukuruznog klipa
mali - dijete

bocun - boca

montura - uniforma, odora, odijelo
meć - hrana (napoj) za svinje
korto (korito) - posuda u koju se ostavlja hrana i voda za domaće životinje
vabiš - zoveš, mamiš
tute - tu

jama - okomita šupljina u krškom reljefu nagiba 45° - 90° (najdublja jama u Hrvatskoj je Trojama dubine 1.421 m.

vrtača  (ponikva) - okrugla, duguljasta ili ljevkasta udubljenja nastala u kamenu otapanjem vapnenca i dolomita u tektonski razlomljenim područja

škrapa - žlijeb/brazda u kamenu

četvrtača - vrsta malarije, groznica koja izbija svaki četvrti dan
mereš (mežeš) - možeš
alalit (alal) - oprostiti, odobriti, bravo (moreš se alalit - možeš se oprostiti, alal ti vira - svaka čast, bravo; s alalon in bilo - s blagoslovom, s odobravanjem, oprošteno im bilo)
kvarta, kvartarol - žitne mjere odnosno mjere za rastresite stvari, stara mjera za težinu (kvarta splitska imala je 79,93 litre a trogirska 76,93 litre), velika kvarta dijelila se na tri male, a male kvarte su se dijelile na varićake i oke, izraz za teret koji magarac nosi ("goni na tovaru kvartu šence")
antrešelj (antrešenj, antreš, intrešelj) - dio tereta koji se stavi na konja ili magarca između strana
skrinja (škrinja) - drveni sanduk sa poklopcem i bravom
probužanoj - probušenoj, prošupljenoj
beštije - životinje
roba - odjeća
bjankarijom - posteljinom
stap - drvena posuda za "mest" mlijeko
varićak - drvena posuda za mjerenje žita (deset kilograma) pa ujedno i istoznačnica za sve što je teško deset kilograma
oka - drvena posuda za mjerenje žita (dva kilograma) pa ujedno i istoznačnica za sve što je teško dva kilograma
demežana (demejana, demižon, demižana) - staklena posuda opletena prućem, sa ili bez ručki
petroulje - petrolej
ožeg - žarač - metalno pomagalo za razmještanje žeravice na ognjištu
mašce (mašice) - metalne hvataljke žeravice
mašklin - pijuk, kramp, trnokop - alat za kopanje, dvostrano oruđe na drvenoj dršci, s jedne strane oštrog vrha, s druge plosnatog
mašur - limeni pribor s dvije ručke u kojem bi se prenosilo potrebito u građevinskim radovima (zemlja, kamen)
angir - ždrijebac, pastuh (neuškopljen konj)okoprčan - neukrotiv
anjcuk - muško odijelo
parija - izgledao, činio se
umelo - uništilo
satralo - pregazilo
zaojka - zapjevao ojkalicu (način pjevanja u Dalmatinskoj zagori)
smrčak, puhara, kračun - nazivi za vrste gljiva
mišancu - mješavinu
divenica - vrsta kobasice od kukuruznog brašna i svinjske krvi
napose - posebno, baška, naročito
omanama - odmah, u isti čas, istog trena
pripiranje - natpjevavanje u ojkanju
najlišpe (najlipše) - najljepše
zeru - malo
napose (naponase) - posebno, odvojeno, svako za sebe
suvarak - sasušeno, sitnije granje drveća za potpalu vatre
nabubaš - do sita najedeš
refulasta - puše na udare, mahovita (reful - udar)
vedra bura - anticiklonalna vrsta vjetra koji puše iz smjera sjeveroistoka;donosi lijepo i sunčano vrijeme. Zimi donosi vrlo hladan zrak a ljeti ugodno osvježavajući. Rado ga se dočekuje kao vjetar koji donosi dobro raspoloženje i ugodu, naročito poslije juga
škura bura - tamna, mračna bura - sjeverozapadni vjetar koji puše uz oblačno nebo, kišu i snijeg. Kratko traje i brzo prelazi u vedru buru.
tramuntana (tramontana) - hladan i suh lokalni vjetar koji puše sa sjevera i to vrlo kratko (do jedan dan). Brzo prelazi u buru a nije tako žestok i mahovit kao bura. Prati ga vedro vrijeme i najčešće puše zimi.
levanat - vjetar sa istoka, zimi hladan, ljeti topao
ambar - spremište za žito
pulenat - hladni vjetar s zapada koji rijetko puše i dolazi iznenada najčešće praćen kratkotrajnim, obilnim pljuskovima
burin (konenjak) - slab noćni vjetar koji puše s kopna na more
maestral - vjetar koji puše od polovice svibnja do polovice rujna i donosi osvježenje. Obično počinje puhati sredinom prijepodneva, najjači je u rano poslijepodne, a navečer se smiruje
oštro - žestok vjetar s juga koji kratko traje i obično je samo prijelaz s juga na lebić. Uglavnom puše na otvorenom moru
lebić (garbin) - vjetar s jugozapada koji može donijeti kišu i pljuskove te djelomično razvedravanje.
lebićada - lebić (garbin) koji je dostigao orkansku jakost
dimova - kuća (dim - sinonim za nastanjenu obiteljsku kuću)
obeta - obećao
usmrs - način zidanja s nejednakim zidnicama
šmenom - sa mnom
rodijak - rođak
oda - hoda, hodanja
adžija -hadžija - hodočasnik
akšara (divljakuša) - vrsta samonikle vinove loze
stopanjica - domaćica, gazdarica
žarica - ćup, zemljana posuda u kojoj se najčešće držalo maslo i mast